Đurđevdan, koji se praznuje 6. maja (odnosno 23. aprila po julijanskom kalendaru), jedan je od najčešćih krsnih slava među pravoslavnim Srbima, ali i jedan od opštehrišćanskih praznika. Posvećen je Svetom Georgiju, jednom od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku veru.
Još u 19. veku zabeleženo je da Sveti Georgije uživa posebno poštovanje u srpskom narodu – smatran je zaštitnikom siromašnih, isceliteljem bolesnih, borcem protiv nepravde i silnika, kao i oslobodiocem potlačenih. Prema narodnom predanju, smatra se i jednim od zaštitnika nemanjićke Srbije. Praznik je, kroz vekove, preuzeo mnoge elemente staroslovenske i predhrišćanske tradicije, povezan sa božanstvom plodnosti Jarilom.
Đurđevdan se u narodnoj kulturi posmatra kao granica između zime i leta, a mnogi običaji koji ga prate vezani su za zdravlje, ljubav, plodnost i rodnu godinu. Iako se običaji razlikuju od kraja do kraja, jedan ostaje svuda prisutan – Đurđevdanski uranak, kada se još u zoru ide u prirodu, pletu venci od bilja, umiva se biljem i kupa u reci, što simbolično predstavlja pročišćenje i obnovu.
Najvažniji običaji Đurđevdana:
- Uoči praznika ili u ranu zoru, običaj je da se iz obližnje šume donesu zelene grane kojima se kite kuća, prozori, kapije i pomoćne zgrade, kako bi godina bila berićetna.
- Pletu se venci od takozvanog “đurđevskog cveća” – đurđevka, mlečike i drugog bilja – i stavljaju iznad vrata, gde ostaju do sledećeg praznika.
- Leskovi krstići postavljaju se po njivama i baštama kao zaštita od nevremena i grada.
- U posudu s vodom domaćica stavlja prolećno bilje, dren, zdravac, čuvarkuću, crveno uskršnje jaje, a zatim sve to ostavlja da prenoći pod ružom u dvorištu.
- Kupanje u reci pre izlaska sunca smatra se lekovitim, a u vodu se često bacaju venci od bilja ili se sipa mleko, u znak zahvalnosti i za zdravlje.
Đurđevdan je praznik radosti, buđenja prirode i porodičnog zajedništva, duboko ukorenjen u srpskom narodnom identitetu. Njegovo obeležavanje svake godine podseća na neraskidivu vezu između tradicije, vere i prirode.
Foto: SPC