Ponoćna gozba -Lusi Foli
Sto je postavljen za ponoćnu gozbu. Poslužite se.
Sve je počelo pre petnaest godina.
Zapamtite, prošlost možete da krijete, ali ne i da sakrijete…
Dobro došli na otvaranje Dvorca, najnovijeg i najtraženijeg luksuznog odmarališta, za koji se nemilice trošilo pri restauriranju da bi ugođaj gostima bio potpun. U vazduhu se oseća miris đumbira i grejpfruta i još nečeg na prvi mah poznatog… Pažljivo odabrani gosti, stari prijatelji i zakleti neprijatelji, bezbrižno uživaju u letnjoj večeri uz čašicu alkohola i neobavezno ćaskanje, dok beskrajni bazen svetluca na mesečini… A oko Dvorca i savršeno pokošenog smaragdnog travnjaka prostire se drevna šuma prepuna tajni. Frančeska Medouz, vlasnica Dvorca, poput vile nemo posmatra goste i uživa u pažnji koju dobija od prisutnih zvanica. Idilični vikend na bajkovitom posedu prekidaju nezvani gosti, ali i nemili događaji.
Na pogrešnoj strani reke – Miloš Latinović
Na pogrešnoj strani reke je roman o nemogućem susretu i ljudskim sudbinama: u jednom trenutku su na dvema stranama reke, u dvema sukobljenim vojskama, bili mladi Ernest Hemingvej i naš pesnik Dušan Vasiljev. Reka je Pijava na severu Italije, vreme je užasnog sukoba u Prvom svetskom ratu, svet je izobličen i razoren, ali u njemu ipak postoje dva entuzijazma. Jednom pripada pobednički heroizam, drugi je na strani poraza – veliki životni promašaj pesnika iz Banata koji je opevao epohu i prerano umro.Miloš Latinović književno je progovorio o onome o čemu se u srpskoj istoriji i kulturi najviše ćuti – o sudbini srpskih ratnika koji su bili u pogrešnoj armiji i na pogrešnoj strani fronta. Ovo je roman Banata i Evrope, Srbije, pobede i poraza, rata i poezije, mladalačkih snova i srušenih iluzija. Ovo je roman u kojem se ne govori mnogo o ljubavi, a ipak je ona kao u najboljim Hemingvejevim romanima moćna i sve vreme je prisutna. Ovo je roman o ljubavi i porodici, o očevima i sinovima, o strasti prema pisanju, o mladim ženama koje junacima ostaju daleke i tuđe, o pobedi i porazu, o lepoti i snazi književnosti i nemoći svake reči.Latinović je iskoristio trenutak kada su se ukrstile i zauvek razišle sudbine dva mladića da prikaže začetak svetske legende koja je pratila Hemingveja i duhovnog sloma jednog besmislenog austrougarskog ratnika, srpskog pesnika Dušana Vasiljeva, a takav je bio i Miloš Crnjanski. Sa savršenom ironijom autor je prikazao i naše vreme u liku pisca koji je i junak romana, te je oslikao pozorišni svet u kojem bismo neke likove možda mogli i da prepoznamo.I onaj koji nije preterano zainteresovan za istoriju i velike pisce u ratu mora da pročita ovaj savremeni roman i da se dobro nasmeje čak i kada je potresen izvanrednim stranicama o početku prošlog veka i svetskom sukobu koji je sve promenio i od kojeg se ni Hemingvej ni Vasiljev nikada nisu oporavili. Surova i neodoljiva aktuelnost ovom romanu daje posebnu dimenziju
Čarobnica iz Firence – Salman Ruždi
Visoki, žutokosi mladi evropski putnik koji sebe naziva Mogor del Amore, mogul ljubavi, pristiže na dvor pravog velikog mogula, cara Akbara, s pričom koja počinje da opseda čitavu carsku prestonicu. Stranac tvrdi da je dete izgubljene mogulske princeze, najmlađe sestre Akbarovog dede Babura: Qare Köz, gospe Crnooke, velike lepotice za koju se verovalo da poseduje moći mađijanja i čarobnjaštva, i koju je prvo zarobio uzbečki vojskovođa, a zatim persijski šah, da bi na kraju postala ljubavnica izvesnog Argalije, firentinskog plaćenika, zapovednika vojske osmanskog sultana.
Kada se Argalija bude vratio kući s mogulskom ljubavnicom, grad će biti hipnotisan njenom pojavom, nakon čega će uslediti mnoge nevolje. Čarobnica iz Firence priča je o ženi koja pokušava da upravlja sopstvenom sudbinom u muškom svetu. Ona spaja dva grada koji jedva da znaju jedan za drugi – hedonističku mogulsku prestonicu u kojoj se briljantni car svakodnevno bori s pitanjima vere, želje i izdaje sinova, i jednako senzualni firentinski svet moćnih kurtizana, humanističke filozofije i nehumanog mučenja, u kom Argalijin drug iz detinjstva Il Makija – Nikolo Makijaveli – na teži način uči o pravoj brutalnosti moći. Ispostavlja se da su ta dva, tako daleka sveta neobjašnjivo slična i da ženske čarolije vladaju i jednim i drugim.
Ali, da li je Mogorova priča istinita? I ako jeste, šta se desilo sa izgubljenom princezom? A ako je on lažov, da li mora umreti?